Pregledi koji spasavaju život

Rano otkrivanje bolesti osnovni je preduslov za uspješno liječenje. Zato, svaka žena, bez obzira na to što se osjeća zdravom, treba da se podvrgava redovnim kontrolnim pregledima. Evo liste testova i analiza koje bi trebalo obaviti u tridesetim, četrdesetim i nakon pedesete godine života.

OBAVEZNI PREGLEDI U TRIDESTIMA

U tridesetim godinama ne zaboravite na redovne analize krvi i urina, Papanikolau test, kontrole srčanih funkcija i mjerenje očnog pritiska.

Papanikolau test

Prema statističkim podacima, smrtnost od raka grlića materice veoma je velika, pa su redovne kontrole kod ginekologa i Papanikolau test na vrhu liste najvažnih pregleda u tridesetim godinama.

Koliko često treba da se obavlja? Papa test treba raditi jednom godišnje, 10-20 dana nakon početka menstruacije. Nekoliko dana prije pregleda ne treba koristiti lokalna kontraceptivna sredstva i vaginalete.

Kardiološki pregled

Ovim pregledom dijagnostikuje se eventualna oboljenja srca i krvnih sudova i procjenjuje se rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti. U sklopu preventivnog kardiološkog pregleda, osim provjere srca, obavezni su i mjerenje krvnog pritiska i laboratorijska analiza krvi kojom se utvrđuje nivo holesterola i triglicerida.

Koliko često treba da se obavlja? Preventivnom kardiološkom pregledu treba se podvrgavati jednom godišnje. Prije vađenja krvi bar 12 sati ne treba jesti, dozvoljeni su samo voda i čajevi bez šećera. Ujutro, prije odlaska u laboratoriju, ne smije se piti, pušiti, a zabranjeno je i konzumiranje lekova.

Mjerenje očnog pritiska

Mjerenje očnog pritiska ima za cilj rano otkrivanje glaukoma, bolesti čija posledica može biti i gubitak vida.

Koliko često treba da se obavlja? Ovu vrstu pregleda  treba obavljati najmanje jednom u dvije godine. U sklopu ovog pregleda treba se podvrgnuti i kontroli vida na daljinu i blizinu i detaljnom pregledu očnog dna sa širenjem zenica, što omogućava uočavanje i najmanjih poremećaja.

Analiza krvi i urina

Obaveznim testovi svakako treba dodati i redovne analize krvi i urina koji su jedan od najvažnijih pokazatelja zdravstvenog stanja i mogu da ukažu na neko skriveno oboljenje ili već manifestovanu bolest. Ponekad je potrebno samo nekoliko kapi krvi da bi se dobila slika opšteg zdravstvenog stanja pacijenta, a danas se radi oko sto različitih laboratorijskih analiza.

Koliko često treba da se obavlja? Preporuka je da se laboratorijske analize, kao što su krvna slika i pregled urina, i biohemijske analize, poput kontrole glukoze, uree, kreatinina, lipidnog statusa i gvožđa, rade jednom godišnje. Ukoliko pacijent ima tegobe, ljekar ga upućuje u laboratoriju da mu se urade analize na osnovu kojih će postaviti dijagnozu.

 

U ČETRDESETIM GODINAMA…

...obaveznim  pregledima dodajte mamografiju i mjerenje gustine kostiju. Mamografija i mjerenje gustine kostiju neke su od najvažnijih dijagnostičkih procedura u četvrtoj deceniji

Mamografija

Preventivnim pregledima dojke moguće je otkriti tumor u najranijoj fazi, kada je njegovo izlečenje gotovo stoprocentno. Ukoliko se otkriju promjene, ove preglede potrebno je dopuniti još nekim dijagnostičkim procedurama.

Koliko često treba da se obavlja? Prva mamografija, odnosno bazični (inicijalni) mamogram, savjetuje se između 38. i 40. godine, dok se ženama starijim od 40 godina preporučuje jednom godišnje, a onima sa 50 i više – najmanje jednom u dvije godine. Sve mamografske snimke i opis nalaza potrebno je čuvati radi budućih kontrolnih pregleda i upoređivanja starih s novim snimcima. Tako se lakše uočavaju promjene koje su nastale u periodu između dvije mamografije ili se, jednostavno, samo prate promjene uočene na ranijim snimanjima.

Mjerenje koštane mase

Da bi se sprečio nastanak osteoporoze, veoma je važna redovna kontrola kostiju, naročito u vrijeme koje prethodi menopauzi. Dijagnoza osteoporoze danas se postavlja na osnovu mjerenja koštane mase pomoću DEXA aparata.

Koliko često treba da se obavlja? Na osnovu procjene faktora rizika, ljekar će utvrditi koliko je često potrebno obavljati mjerenje gustine kostiju. Mjerenje koštane mase naročito se preporučuje ženama koje su prije vremena ušle u menopauzu, osobama koje imaju porodičnu istoriju osteoporoze ili su slabe fizičke građe. O kostima posebno treba da vode računa one koje imaju ili su imale poremećaj u ishrani, ili tokom dužeg vremenskog perioda uzimaju lijekove kao što su steroidi ili medikamenti protiv epilepsije, kao i fizički neaktivni ljudi, pogotovo oni koji ne unose u organizam dovoljnu količinu kalcijuma i vitamina D.

NAKON PEDESETE…

… listu dopunite kolonoskopijom i pregledima štitne žlezde

Provjera hormonskog statusa štitne žlezde i kolonoskopija nezaobilazni su nakon pedesete godine života.

Kolonoskopija

Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih malignih bolesti. Stručnjaci upozoravaju na to da bi se čak 90 odsto slučajeva ovog teškog oboljenja moglo uspješno liječiti da su otkriveni na vreme. Zato ljekari stalno ponavljaju da svi pacijenti stariji od 50 godina, imali simptome ili ne, treba da pregledaju debelo crevo, odnosno da se podvrgnu kolonoskopiji i testu na okultno krvarenje. Ovom metodom moguće je na vrijeme ustanoviti prekancerogene promjene i polipe koji obično ne izazivaju nikakve tegobe.

Koliko često treba da se obavlja? Ako prva kontrola pokaže da je sve u redu, pregled treba ponoviti za pet godina.

Savjet: Osobama koje su imale polipe savetuju se češći pregledi, jer se kod njih pet-šest godina nakon početne dijagnoze povećava rizik od nastanka malignih promena.

Pregled štitne žljezde

Oboljenja štitne žljezde mogu da izazovu njeno uvećanje i promjene u lučenju hormona, što dovodi do nervoze, emocionalne labilnosti, pretjeranog znojenja, lošeg podnošenja vrućine, mršavljenja uprkos normalnom ili povećanom apetitu i, u najgorem slučaju, do pojave tumora. Zato je neophodno da se funkcija ove žljezde redovno kontroliše – pregledom i laboratorijskim analizama hormona.

Koliko često treba da se obavlja? U razvijenim zemljama, provjera hormonskog statusa štitne žljezde ubraja se u redovne “screening” kontrole i obavlja se svake druge godine.

Savjet: Redovna provjera statusa ovih hormona naročito je važna za žene jer su sklonije oboljenjima štitne žljezde nego muškarci.