Zašto se, kad razmišljamo, češemo po glavi?

Po glavi se obično češemo u situacijama u kojima trebamo dobro promisliti prije nego što napravimo sljedeći korak, a riječ je o automatskom gestu tijela.

Ta scena češanja itekako nam je poznata – još od djetinjstva i crtića povezujemo je s razmišljanjem – šta sada treba učiniti?

Obično je riječ o situacijama u kojima trebamo dobro promisliti prije nego napravimo sljedeći korak, a češanje po glavi je zapravo automatska gesta tijela. Naš mozak tu situaciju zapravo tumači kao stresnu, a svaki oblik nesvjesnog dodirivanja pokušaj je da sami sebe utješimo, objašnjavaju psiholozi.

Češanje glave ili masiranje vrata vanjski su odraz unutrašnjeg stanja čovjeka. Jedna od psiholoških teorija objašnjava da je to izražaj frustracije, piše Quora. Psiholozi smatraju da je nesvjesno dodirivanje samog sebe želja da se čovjek utješi u trenucima nesigurnosti ili stresa. Na taj način sami sebe ohrabrujemo.

Niz nesvjesnih pokreta kojima čovjek sebi pokušava pomoći da se opusti i smanji količinu stresa, usmjeren je prema glavi, jer upravo je ona izvor tog stresa. Ljudi uče na tri načina: slušanjem, gledanjem i dodirom, a neuropsiholozi smatraju da oni koji se često češu po glavi najbolje uče putem dodira ili pokreta. Oni koji najbolje uče gledanjem, u trenucima intenzivnog razmišljanja usmjerit će svoj pogled prema nebu, a oni koji uče i pamte slušajući druge, dodirivat će uho.