Bolje na bolovanje nego raditi: Na posao nije dolazilo 26 sudija, a primili punu plaću

Kada se saberu dani bolovanja koje su uposlenici Općinskog suda u Sarajevu koristili u 2016. godini, ispadne da 26 sudija u toj godini uopće nije radilo, a za to su primali punu plaću.

Zbog tog podatka i nastavljene prakse čestog uzimanja bolovanja, predsjednica Općinskog suda Janja Jovanović je predstavnicima Vlade KS ponovo istakla problem sa plaćanjem pune naknade plaće tokom bolovanja u organima vlasti u Kantonu Sarajevo, te zatražila što hitnije izmjene kantonalnog zakona, kako bi se spriječile zloupotrebe korištenja odsustva zbog bolovanja.

– U toku 2016. godine u Općinskom sudu Sarajevo je evidentirano oko 51.000 sati bolovanja do 42 dana. Ako se ti sati podijele sa 176 (prosječan mjesečni broj sati ili u prosjeku 22 radna dana mjesečno) može se konstatovati da je sa posla odsustvovalo oko 26 radnika u toku pretprošle godine. Većinu tih odustva čine kraća odsustva po dva do tri dana, a evidentno je od strane određenih uposlenika ponavljanje kratkotrajnog odsustva u više navrata u toku jednog mjeseca. Dakle, kada se to pretvori, dobijemo da 26 uposlenika nije radilo uopće, toliko smo imali dana bolovanja, a dobivali su plaću sto posto. Ja vjerujem doktorima i ne kažem da nije bilo bolesnih ljudi, ali imamo dane kada je to naročito izraženo, a ovakvo pravilo djeluje samo stimulirajuće za češće i duže uzimanje bolovanja – kazala je Jovanović.

Razlike od kantona do kantona

Svakodnevno odsustvo velikog broja uposlenika po osnovu bolovanja stvara probleme i u radu i nesagledive posljedice koje su prisutne u ovom Sudu. Zbog toga Jovanović smatra da radnici ne bi trebali dobijati istu plaću kada rade i kada ne rade.

Dodaje da je pravo na visinu naknade različito regulisano u FBiH, pa se tako npr. u Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom i Tuzlanskom kantonu vrši umanjenje plaće i za prvih 42 dana odsustva zbog bolovanja. U RS-u i Brčko Distriktu se također umanjuje plaća zbog bolovanja, dok se u Kantonu Sarajevo isplaćuje puna plaća.

– Svi uposlenici u organima vlasti u Kantonu Sarajevo i kada su na bolovanju dobijaju naknadu u iznosu pune plaće. Aktuelnim Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti KS je regulisano da se tek nakon 42 dana bolovanja, radnicima počne odbijati dio plaće. U ostalim kantonima uposlenici i za prvih 42 dana dobijaju uglavnom 80 ili 90 posto od plaće – ističe Jovanović, dodajući da je na jučerašnjoj sjednici Vlade KS ponovila da se radi o problemu kojeg treba što prije regulisati.

Ovaj problem nije prisutan samo u pravosudnim institucijama u KS, već gotovo u cijelom javnom sektoru. Zbog toga predstavnici Vlade Kantona Sarajevo već mjesecima razgovaraju i rade na pripremi novog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti u KS, tvrdi ministar pravde Kantona Sarajevo Mario Nenadić.

Sindikat se buni zbog izmjena

– Ja sam to gotovo u cijelosti pripremio i uskoro će se naći u zakonodavnoj proceduri. Međutim, neovisno od toga, veliki je pritisak sindikata i drugih zaposlenih u javnom sektoru da se bolovanja ipak obračunavaju u punom iznosu plaća. To je toliko destimulativno u javnom sektoru, jer ako vam ista plaća ide i u vrijeme rada i za vrijeme spriječenosti rada, naravno da se tu ostavlja veliki prostor za spekulacije o zloupotrebi bolovanja. Predsjednica Općinskog suda je objasnivši da 26 sudija prošle godine uopće nije radilo, kada se sve sabere, na najslikovitiji način pokazala besmisao ovog instituta bolovanja. Kako će se završiti ova priča u Skupštini KS ne znam, ali sa sindikatima smo u završnoj rundi pregovora oko nekoliko pitanja vezano za taj zakon, a jedno od njih je upravo i bolovanje. Naš stav je da nikako ne može biti ista plaća u vrijeme kada osoba radi i kada ne radi i također da nikako ne mogu sve druge obaveze iz radno-pravnog odnosa, koje govore o toplom obroku, prijevozu i drugim naknadama, biti iste – kazao je za Faktor ministar pravde KS.

Na pitanje da li će prijedlog novog zakona biti u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH, kojim je predviđeno da naknada i za vrijeme prvih 42 dana odsustva zbog bolesti iznosi 80 posto neto plaće uposlenika, Nenadić ističe da praksa sa drugih područja u FBiH govori da je to vrlo primjereno rješenje.

– To je rješenje koje je održivo i koje će omogućiti pravo da ljudi koriste bolovanje kada su bolesni, ali s druge strane, koji će ih sigurno malo destimulisati da zloupotrebljavaju taj institut, posebno ako se uzme u obzir da su naši zahtjevi prema komisijama u kojima tražimo preispitivanje bolovanja u prošlosti rezultirali veoma sumnjivim i negativnim ishodima – zaključio je Nenadić.